Kutak za roditelje

Neovisni institut za istraživanje računalne sigurnosti, AV-Test.org, detaljno je ispitao razinu zaštite koju pružaju najpopularniji besplatni alati za zaštitu operacijskog sustava Android od zlonamjernih programa. Rezultati tog istraživanja su poražavajući, a zaključak je da ti alati ne pružaju gotovo nikakvu zaštitu, a osjećajem lažne sigurnosti koju bude kod korisnika mogli bi ga samo dodatno ugroziti. Naime, najuspješniji od njih, Zoner Antivirus otkriva zlonamjerne programe u samo 32% slučajeva, dok je uspješnost svih ostalih ispod 10%. Bolji rezultati nisu postignuti ni na ispitivanju aktivne zaštite, Zoner Antivirus otkrio je 8 od 10 pokušaja napada na mobilni uređaj, dok su ostali programi otkrili samo jedan ili nijedan. Istraživači su odlučili te rezultate usporediti s komercijalnim programima za zaštitu operacijskog sustava Android. Tako su proizvodi tvrtki Kaspersky i F-Secure otkrili preko 50% zlonamjernih programa i sve pokušaje napada na mobilni uređaj. Ovo je značajno bolji rezultat, međutim i dalje zaostaje za komercijalnim programima za zaštitu osobnih računala. Cijelokupna vijest dostupna je na web stranicama portala The Register.

Nova inačica popularnog besplatnog vatrozida za operacijski sustav Windows, ZoneAlarm, dobila je novi izgled, jednostavniji za upravljanje mogućnostima samog vatrozida. Stari izgled zamijenjen je onim iz komercijalne inačice programa, a sastoji se od 3 velika gumba koji vode do mogućnosti za: zaštitu računala od napadača, nadzor prometa Internet preglednika te zaštitu privatnosti i korisničkih podataka. Instalacijski paket se sada sastoji samo od jedne datoteke veličine 5 megabajta, koja nakon pokretanja preuzima najsvježiju inačicu programa s Interneta. Ovaj program je dosta cijenjen među korisnicima operacijskog sustava Windows, a koristi se na sustavu Windowsu 7 za detaljnije podešavanje postavki odlaznih veza. Na inačici operacijskog sustava Windows XP se općenito preporuča zbog dodatne sigurnosti nad već ugrađenim vatrozidom. Tvrtka također svakom korisniku dodjeljuje i besplatnih 2 Gb prostora za pohranu podataka na njihovim poslužiteljima. Detaljniji opis moguće je pročitati na web stranicama CNet.

Tim istraživača sa sveučilišta British Columbia u Kanadi zaključio je kako je petina svih korisnika društvene mreže Facebook neoprezna kod prihvaćanja zahtjeva za prijateljstvima te kako na taj način automatski otkrivaju svoje podatke. Istraživači su, u svrhu isptraživanja, koristili 102 virtualna profila na socijalnoj mreži Facebook. Za prikupljanje podataka koristili su bot računala kako bi poslali preko 5000 zahtjeva slučajno odabranim korisnicima. Lažne profile su napravili vrlo atraktivnim kako bi osigurali interes za prihvaćanjem prijateljstva. Stvarali su račune s dobrim izgledom muškaraca i žena, čije slike su dobili putem web stranice „hotornot.com“. Poslali su 2391 muških zahtjeva za prijateljstvom i 2662 ženskih zahtjeva. Ukupno 976 korisnika društvene mreže je prihvatilo zahtjev za prijateljstvom, što čini jednu petina svih zahtjeva. Zaključak je da se sigurnosni sustavi takvih mreža trebaju ponovno razmotriti i poboljšati te da bi korisnici sami trebali razmišljati o vlastitim podacima i o dodavanju novih, nepoznatih prijatelja.

Istraživači sa Sveučilišta British Columbia napisali su program koji se na socijalnim mrežama pretvara da je pravi korisnik te su čak 102 takva programa pokrenuli na socijalnoj mreži Facebook. Istraživanje je trajalo 8 tjedana, a cilj je bio pokazati kako je jednostavno prikupiti privatne podatke drugih korisnika, makar su oni dostupni samo prijateljima tih korisnika. Nakon 8 tjedana, istraživači su prikupili čak 250 GB privatnih podataka kao što su fotografije, brojevi telefona, adrese stanovanja te adrese elektroničke pošte. Detalje istraživanja će predstaviti na godišnjoj konferenciji o sigurnosnim programima za računala, ACSAC. Njihovi programi su osvježavali svoje profile rečenicama koje su tražili u bazi podataka http://iheartquotes.com/, a sigurnosni sustavi tvrtke Facebook su otkrili samo 20% lažnih profila. U početnom stadiju dodavanja prijatelja, svaki program je nasumično izabrao 5000 korisnika, 25 dnevno da zaobiđe već spomenute sigurnosne sustave mreže Facebook. Uspješnost je bila oko 19%, odnosno toliko korisnika je prihvatilo zahtjev za prijateljstvom. U drugom stadiju su za prijatelje dodavani prijatelji ovih kontakata koji su zahtjev prihvatili, a tu se uspješnost kretala na čak 59%, što dokazuje teoriju da je veća vjerojatnost da korisnik socijalne mreže prihvati za prijatelja osobu s kojom ima zajedničke kontakte, makar on tu osobu ne poznaje. Izvorna vijest objavljena je na web stranicama portala The Register.