Vlasti najmnogoljudnije njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija kupile su CD (eng. Compact Disk) disk koji sadrži privatne podatke iz švicarske banke o 1000 najbogatijih njemačkih građana. Ovo se ne događa prvi put jer je prije dvije godine nekoliko njemačkih pokrajina kupilo je sličan disk. Njemački tjednik Der Spiegel kaže kako se vjeruje da trenutni disk sadrži podatke o više od 1000 Nijemaca zajedno s njihovim bogatstvom u dvoznamenkastom i troznamenkastom milijunskom području. Politika ove situacije vrlo je komplicirana jer Njemačka i Švicarska imaju dogovor koji bi trebao stupiti na snagu u sljedećoj godini i on će omogućiti njemačkoj vlasti ubiranje poreza na imovinu koja se nalazi u švicarskoj banci. Još uvijek nije jasno od kud potječe disk, no sve se više misli kako nije bilo napada nego je dobiven od osoblja banki. Bilo kako bilo, švicarskoj se ne sviđaju ova događanja. Na početku godine izdali su nalog za uhićenje tri stanovnika pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija za koje vjeruju kako su sudjelovali u prvom ovakvom incidentu. Izvorna vijest objavljena je na stranicama portala Infosecurity.

Socijalna mreža Twitter objavila je svoje prvo izviješće o zahtjevima koje su primili od različitih zemalja u vezi korisničkih informacija. Vlada SAD-a postavila je najviše upita za informacijama o korisnicima od bilo koje druge zemlje. Između 1. siječnja i 30. lipnja ove godine, socijalna mreža Twitter primila je 679 zahtjeva za informacijama od vlasti SAD-a vezanih za 948 korisnika. Japan je na drugom mjestu po broju upita s 98 zahtjeva vezanih uz 147 korisnika. Većina korisnika socijalne mreže Twitter nalazi se u SAD-u, nakon njih slijedi Brazil pa Japan. Iz socijalne mreže Twitter rekli su kako je većina zahtjeva povezana s kriminalnim slučajevima te je ukupan broj zahtjeva u ovoj godini premašio broj zahtjeva u 2011. godini. Eva Galperin, koordinatorica za slobodu izražavanja tvrtke Electronic Frontier Foundation, kaže kako su zemlje prepoznale da socijalne mreže pohranjuju veliku količinu informacija koje bi mogle biti korisne za provedbu zakona. Ona kaže kako su stoga socijalne mreže vrlo jake tvrtke koje su u stanju napraviti cenzuru. Dodatni opis moguće je pročitati na stranicama portala Computerworld.

Internetom kruži popis s više od 450,000 e-mail adresa i lozinki (plain-text) korisnika Yahoo! servisa. Prema riječima stručnjaka za sigurnost i i nekadašnjeg hakera Kevina Mitnicka, lozinke pripadaju manje poznatoj VoIP usluzi, Yahoo! Voice. Tekstualnu datoteku (17MB) s povjerljivim podacima objavila je grupa hakera koja sebe naziva "D33DS Company". Rečeno je da je pristup bazi s izvornim podacima ostvaren iskorištavanjem ranjivosti umetanjem proizvoljnog SQL koda, proizašle neodgovarajućim filtriranjem parametara prenesenih kroz web sučelje. Zasad nije ustanovljeno jesu li lozinke u bazi bile originalno pohranjene u otvorenom formatu (plain-text) ili su već napadači probili "hash" lozinki. Ako je riječ o probijenim hash lozinkama, to bi značilo da se onih 450,000 zapisa odnosi na uspješno razriješene lozinke, što u konačnici upućuje na sumnju da se radi o znatno većoj količini ukradenih podataka. 

Izvor: NacionalniCERT

Članovi zakonodavstava u SAD-u razmišljaju o uvođenju zakona koji omogućava kazneni progon novinara. Razlog tomu su nedavni natpisi o umiješanosti SAD-a u razvoj računalnog crva Stuxnet. Razmišlja se o ponovnom uvođenju takozvanog akta o špijuniranju koji datira još iz prvog svjetskog rata. Argumenti članova zakonodavstava su kako se ne bi smjeli javno objavljivati informacije od nacionalne sigurnosti. Trenutno postoje ustavni problemi oko uvođenja ovog zakona zbog prvog amandmana koji novinarima omogućava slobodu govora. Neki članovi shvaćaju ovaj problem oko uvođenja takvog zakona, no također su svjesni kako bi trebala postojati ravnoteža između slobode govora i objavljivanja informacija od nacionalne sigurnosti. Lucy Dalglish, izvršni direktor novinarskog odbora za slobodu medija, navodi kako je novi zakon nepotreban, pogotovo ako je donesen bez pažljivog razmatranja prvog amandmana te ako govori o slobodi medija i građana koji dijele pitanja nacionalne sigurnosti. Postavlja se i pitanje kako su novinari došli do povjerljivih informacija. Ukoliko su upravni dužnosnici zaduženi za ovakvo curenje informacija tada oni zapravo dovode do povrede nacionalne sigurnosti. Detaljniji opis nalazi se na stranicama portala InfoSecurity.

Socijalna mreža Facebook nedavno je pokrenula značajku koja korisnicima omogućava zaključavanje korisničkog računa na ovoj socijalnoj mreži te pretraživanje računala ako misle da su zaražena zlonamjernim programima. Ova socijalna mreža već koristi interne pretraživače koji otkrivaju neželjenu poštu i zlonamjerne poruke koje mogu biti poslane s otetih korisničkih računa. Kada se oteti korisnički računi pronađu, oni se privremeno zaključaju te se od njihovih vlasnika zahtjeva prolazak višestrukog procesa oporavka korisničkog računa. Nova značajka omogućit će korisnicima koji misle kako su im računala zaražena zlonamjernim programima pokretanje zaključavanja korisničkog računa te besplatno pretraživanje računala od virusa. Korisnici će moći odabrati nekoliko programa za pretraživanje računala, a to su "McAfee Scan and Repair", "run-once anti-malware scanner" ili "Microsoft Security Essentials". Nova značajka pretraživanja zlonamjernih programa omogućit će korisnicima aktivno djelovanje te neće morati čekati automatske pretraživače socijalne mreže Facebook kako bi otkrili prijetnje. Ukoliko se korisnici odluče za program "McAfee Scan and Repair" neće moći ponovno otključati svoj korisnički račun dok pretraživanje za zlonamjernim programa ne završi, a napredak se može pratiti na web stranici socijalne mreže. Za dodatne podatke potrebno je posjetiti web stranice portala Computerworld.

Idi na vrh