Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je nezadovoljstvo s trenutnom mrežnom infrastrukturom Europske unije. Naime, mnoge poruke elektroničke pošte koje se šalju unutar zemalja Europske unije prolaze kroz poslužitelje u Sjedinjenim Američkim Državama. S obzirom na nedavne dojave o neovlaštenom nadzoru komunikacija koje vrši američka organizacije NSA (National Security Agency), mnogi građani su uznemireni.

Pojam Internet of things postaje sve prisutniji u kućanstvima. Podsjetimo se, radi se o uređajima koji su spojeni na globalnu mrežu Internet te su sposobni samostalno obavljati niz logički funkcija i operacija. Na primjer, pametni držači za tablete mogu korisnike podsjetiti kada trebaju uzeti lijekove, pametni štednjaci mogu se upaliti i ugasiti preko mobilnih uređaj čime se korisnika rješava brige da je zabunom ostavio isti upaljen, te mnoge druge primjene.

Zahvaljujući globalnoj mreži Internet, računala diljem svijeta mogu međusobno komunicirati i razmjenjivati podatke. Tako je, primjerice, moguće sa svakog računala u svijetu koje je spojeno na Internet pristupati vlastitom profilu na društvenim mrežama. No, ista tehnologija koja omogućuje komunikaciju i međusoban rast i razvoj ujedno omogućuje zloćudnim korisnicima zlouporabu dostupnosti velikog broja informacija.

VAŽNA OBAVIJEST: Novi termin predavanja: 22.01.2014., 17:00, FER-D160

 

Centar informacijske sigurnosti (CIS) Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) poziva vas na predavanje:

(un)packeri - alati za zaštitu ili napad

koje će Robert Perica , reverzni inženjer u tvrtci ReversingLabs, održati u srijedu 22. siječnja 2014.g. u 17:00h u dvorani  D160 FER-a. U predavanju će se opisati postojeća kategorizacija (un)pakera, metoda koje takvi alati koriste, te će kroz primjere iz prakse biti objašnjena njihova svrha, kako u sigurnosti, tako i u svakodnevnom radu. Predavanje će se dotaknuti i teme zloupotrebe takvih alata.

Zbog ograničenog kapaciteta dvorane, pozivamo vas da se prijavite za predavanje putem forme.

Informacijski sustavi poput društvenih mreža skladište veliku količinu informacija o svojim korisnicima. Kako bi društvene mreže (ali i mnogi drugu web servisi) uspjeli pružati usluge vlastitim korisnicama, moraju sve svoje korisnike međusobno razlikovati. Jedan od osnovnih preduvjeta za to predstavljaju digitalni identiteti i autentikacija korisnika.

Digitalni identitet podrazumijeva skup svih svojstava koji opisuju prisutnost i radnje jedne osobe u računalnom okruženju. Dio digitalnog identiteta pojedinca čine i korisnički računi na pojedinim web servisima i društvenim mrežama. Da bi korisnik pristupio pojedinom korisničkom računu, mora se autenticirati. Obzirom na široku prisutnost i potrebom za laku dostupnost web servisa, kao metoda autentikacije se najčešće koriste tekstualne lozinke  (iako one predstavljaju najslabiju metodu autentikacije).

Idi na vrh