Posljednjih tjedana svjedoci smo velikog interesa cjelokupne javnosti za Trgovački sporazum o borbi protiv krivotvorenja (eng. Anti-Counterfeiting Trade Agreemnet, ACTA) kojim se želi zaštititi nositelje autorskih prava i intelektualnog vlasništva od neovlaštenog kopiranja i krivotvorenja njihovih djela. Povijest ovakvih nelegalnih radnji u digitalnoj domeni stara je više od dva desetljeća te su kroz to razdoblje donešeni brojni zakoni u svrhu sprečavanja piratstva, no bez većeg uspjeha.

Najnoviji pokušaj rješavanja ovog složenog problema izaziva mnoge kontroverze i negodovanja širom svijeta. Jedan od glavnih argumenata protivnika ovog sporazuma je ta što postoji opasnost da bi zaštita autorskih prava i intelektualnog vlasništva mogla ugroziti temeljna prava svakog čovjeka, poput slobode govora i privatnosti. Dokument daje detaljan opis nastanka ACTA-e, njezin sadržaj, kontoverze koje ju prate te utjecaj na društvo.

U posljednje vrijeme svjedoci smo iznimne pažnje ne samo internetskih krugova nego i čitave društvene zajednice prema Trgovačkom sporazumu o borbi protiv krivotvorenja (eng. Anti-Counterfeiting Trade Agreement) poznatijem po engleskoj kratici ACTA.

Borba protiv piratstva u svijetu traje već više od dva desetljeća i javila se usporedno s pojavom i razvojem digitalnih tehnologija. Kroz ta dva destljeća donešeni su mnogi zakoni i poduzete mnoge aktivnosti s ciljem borbe protiv piratstva. Osim što su ilegalni, piratski programi su izrazito opasni s aspekta računalne sigurnosti, jer mogu dovesti do zaraze raznim vrstama zlonamjernih programa.

Cilj ACTA-e je uspostavljanje međunarodnih standarda za provedbu zaštite intelektualnih prava. Početak ACTA-e seže u 2006. godinu. Konačna verzija ACTA-e objavljena 15. travnja 2011. godine sadrži 6 glavnih poglavlja. Sporazum je u listopadu 2011. godine potpisalo 8 zemalja, a u siječnju 2012. godine potpisnicima se pridružila i Europska unija te 22 njezine članice.

Glavne zamjerke ovom sporazumu mogu se podijeliti u nekoliko kategorija: nedostatak demokratske vjerodostojnosti, prijetnje slobodnom govoru i pristupu kulturi, prijetnje privatnosti, zapreka inovacijama, štetnost trgovini, nedostatak pravne jasnoće.

Nezadovoljstvo ACTA-om iskazano je kroz brojne prosvjede u više od 200 europskih gradova. A najaktivnijom u svojim nastojanjima protiv ACTA-e iskazala se anonimna hakerska skupina Anonyms.

Zagovornici ACTA-e opisuju ovaj sporazum kao odgovor na povećanje globalne trgovine krivotvorenom robom i piratskom robom koja je zaštićena autorskim pravima. Protivnici ACTA-e ističu kako sporazum potencijalno ugrožava temeljna prava, poput slobode govora i privatnosti. Nadalje, tvrde kako su pregovori dobrim dijelom vođeni u tajnosti te da su iz njih bile isključene važne društvene skupine te zemlje u razvoju.

ACTA je zajedno s kontroverzama koje ju prate zaokupila veliku pažnju i hrvatske javnosti. Mediji svih vrsta, kao i brojni internetski portali, blogovi i društvene mreže naveliko raspravljaju i pišu o ovoj vrućoj temi. Na odaziv u Hrvatskoj naišli su i prosvjedi protiv ACTA-e koji su se održavali diljem Europe.

U posljednje vrijeme svjedoci smo iznimne pažnje ne samo internetskih krugova nego i čitave društvene zajednice prema Trgovačkom sporazumu o borbi protiv krivotvorenja (eng. Anti-Counterfeiting Trade Agreement) poznatijem po engleskoj kratici ACTA.

Borba protiv piratstva u svijetu traje već više od dva desetljeća i javila se usporedno s pojavom i razvojem digitalnih tehnologija. Kroz ta dva destljeća donešeni su mnogi zakoni i poduzete mnoge aktivnosti s ciljem borbe protiv piratstva. Osim što su ilegalni, piratski programi su izrazito opasni s aspekta računalne sigurnosti, jer mogu dovesti do zaraze raznim vrstama zlonamjernih programa.

Cilj ACTA-e je uspostavljanje međunarodnih standarda za provedbu zaštite intelektualnih prava. Početak ACTA-e seže u 2006. godinu. Konačna verzija ACTA-e objavljena 15. travnja 2011. godine sadrži 6 glavnih poglavlja. Sporazum je u listopadu 2011. godine potpisalo 8 zemalja, a u siječnju 2012. godine potpisnicima se pridružila i Europska unija te 22 njezine članice.

Glavne zamjerke ovom sporazumu mogu se podijeliti u nekoliko kategorija: nedostatak demokratske vjerodostojnosti, prijetnje slobodnom govoru i pristupu kulturi, prijetnje privatnosti, zapreka inovacijama, štetnost trgovini, nedostatak pravne jasnoće.

Nezadovoljstvo ACTA-om iskazano je kroz brojne prosvjede u više od 200 europskih gradova. A najaktivnijom u svojim nastojanjima protiv ACTA-e iskazala se anonimna hakerska skupina Anonyms.

Zagovornici ACTA-e opisuju ovaj sporazum kao odgovor na povećanje globalne trgovine krivotvorenom robom i piratskom robom koja je zaštićena autorskim pravima. Protivnici ACTA-e ističu kako sporazum potencijalno ugrožava temeljna prava, poput slobode govora i privatnosti. Nadalje, tvrde kako su pregovori dobrim dijelom vođeni u tajnosti te da su iz njih bile isključene važne društvene skupine te zemlje u razvoju.

ACTA je zajedno s kontroverzama koje ju prate zaokupila veliku pažnju i hrvatske javnosti. Mediji svih vrsta, kao i brojni internetski portali, blogovi i društvene mreže naveliko raspravljaju i pišu o ovoj vrućoj temi. Na odaziv u Hrvatskoj naišli su i prosvjedi protiv ACTA-e koji su se održavali diljem Europe.

SOPA i PIPA su prijedlozi zakona s ciljem provođenja borbe protiv nedopuštenog trgovanja intelektualnim vlasništvom i krivotvorenom robom.

U lipnju 2012. godine očekuje nas možda i konačno razrješenje cijele situacije. Tada je naime najavljeno izjašnjavanje Europskog parlamenta o ACTA-i.

su prijedlozi zakona s ciljem provođenja borbe protiv nedopuštenog trgovanja intelektualnim vlasništvom i krivotvorenom robom.

U lipnju 2012. godine očekuje nas možda i konačno razrješenje cijele situacije. Tada je naime najavljeno izjašnjavanje Europskog parlamenta o ACTA-i.